Sindrom kompjuterskog vida
Sindrom kompjuterskog vida medicinsko je stanje povezano s našom ovisnošću o digitalnim uređajima – od kompjutera, pa do 'pametnih' mobitela, video igara i elektronskih čitača knjiga. Doktori procjenjuju da u Sjedinjenim Državama od toga možda pati oko 80 miliona ljudi. U tu brojku nije uključen sve veći broj djece kod kojih nastaju problemi vida vezani uz elektronske uređaje.
Ako dnevno provedete ispred kompjutera ili el. terminala više od tri sata, onda vjerovatno u izvjesnoj mjeri patite od onoga što doktori nazivaju 'sindromom kompjuterskog vida', kaže dr. Michael Duenas, iz Američkog udruženja za optometriju: "On izaziva umor, ponekad glavobolje, bol vrata i leđa, te vidne poremećaje poput dvoslike i povremenog zamućenja vida."
Doktorica Rachel Bishop voditeljica je savjetovališnih službi u Nacionalnom institutu za zdravlje, u Washingtonu: "Ne radi se o oštećenju očiju, niti o bolesti poput glaukoma ili dijabetesne retinopatije. Radi se o isušenju površine oka i zamoru od napora fokusiranja."
Dr. Bishop kaže da studije pokazuju da ljudi ne trepću onoliko koliko bi trebali kad se koncentrišu na rad pred ekranom, a to izaziva sušenje i umor oka: "Postoji mišić u oku koji fokusira oko na ono što se gleda. Kompjuterski terminal tipično je dalje nego što bi bila knjiga, te ako se tako gleda satima, onda se mišić ozbiljno umori."
Dr. Duenas kaže da sindrom kompjuterskog vida može izazvati nisku produktivnost kod odraslih i probleme s učenjem, te niske ocjene u školi kod djece. Doktori se slažu da je gledanje elektronskog ekrana drugačije od gledanja papirnog materijala. Posljednji ima veći kontrast, dok je oku znatno teže fokusirati se točno na ekran.
Kod djece taj problem postaje sve veći, kaže dr. Duenas: "Nalazimo da sve veći broj djece razvija kratkovidnost zbog pretjeranog rada na malim ručnim uređajima."
Neke vrlo lagane mjere mogle bi ublažiti mnoge probleme. Recimo, radne naočale. "Postoje nove naočale – zovemo ih radne naočale! - gdje se, umjesto uobičajene dioptrije za gledanje na daljinu u gornjem dijelu stakla, a one za čitanje u donjem – što su bifokalne ili trifokalne naočale – sada stave dioptrije točno prilagođene gledanju kompjutera na gornji dio stakla, a one za čitanje na donji," kaže dr. Bishop.
Doktori također preporučuju korištenje kapljica za vlaženje oka, te prekidanje rada svakih petnaestak minuta kako bi se gledalo u daljinu. Uz to, važna je i visina kompjuterskog ekrana, ističe dr. Duenas: oko deset centimetara ispod linije vida. Nikako ne treba gledati prema gore pri radu na kompjuterskom terminalu, kaže on.
Izvor: VoA News
www.lijek.ba
14.10.2010.
-
|5.133.157.xxx |2021-10-04 16:19:25 Anonimansmrtovnice
Dino524@fastmail.com
smrtovnica
Dino524@fastmail.com
umrli
Dino524@fastmail.com
posmrtnice
Dino524@fastmail.com
http://www.solihinzubir.com