Svake godine, od 1950. godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 7. aprila obilježava se Svjetski dan zdravlja. U želji da se izgradi što bolja svijest o aktuelnim zdravstvenim temama, da bi se skrenula pažnja na prioritete u ovoj oblasti, WHO svake godine organizira posebne aktivnosti ističući da o njima treba voditi računa tokom cijele godine.

Ovogodišnje aktivnosti su pod nazivom – 1000 gradova,1000 života, sa naglašavanjem teme - urbanizacija i zdravlje.

Cilj je u gradovima širom svijeta u periodu od 7. do 11. aprila pokrenuti na javnim prostorima, putem raznih aktivnosti, razmišljanje o efektima urbanizacije, prosperitetu koji nudi kao i poteškoćama koje uključuju: zagađenje okoliša, prenaseljenost, neodgovarajuća infrastruktura, nedostupnost zdravstvenih usluga, loša ishrana...

Mi smo sasvim jasno u ključnom trenutku kretanja ka sve urbaniziranijem svijetu i zato treba da shvatimo posljedice koje to može imati na zdravlje, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Mi možemo sad poduzeti korake da rastući gradovi budu i zdravi gradovi za život ljudi u njima.

Zašto je bitno naglašavati značaj urbanizacije i zdravlja? Zašto baš sada? Većina svjetske populacije živi u gradovima i oni će u budućnosti samo rasti.

Smanjiti rizike

U 2007. godini statistički je evidentirano da je, u svjetskim razmjerima, populacija osoba koje žive u gradovima premašila 50 posto, a trend je dalji rast.

Dalje, statistika kaže da će do 2030. godine od šest do deset osoba živjeti u gradu, a taj broj narasti će na sedam od deset do 2050. godine.

Pojačane migracije stanovništva ka urbanim sredinama, bitno utiču na limitirane mogućnosti zdravstvene zaštite koju nude gradovi, posebno u zemljama sa nižim primanjima.

Više od jednog bilijuna ljudi živi u sirotinjskim dijelovima urbanih sredina, gradovi nisu u mogućnosti da im pruže kvalitetne uslove za život.

Svjetska zdravstvena organizacija želi usmjeriti aktivnost na zdravstvene rizike koje urbanizacija donosi sa sobom, te je navela najveće među njima:

- negativan uticaj zagađenog vazduha, vode, okoliša
- povećana izloženost zaraznim bolestima (HIV, TB, epidemijska gripa...)
- nezdrava ishrana, zlouporaba droga, alkohola, duhana
- povećane prometne nesreće, nasilje...

Promoviranje urbanog planiranja, visoka svijest o zdravom stilu života, poboljšanje uslova života, izgradnja gradova bez barijera, izgradnja gradova otpornih i zaštićenih od katastrofa samo je dio tema kojima WHO želi skrenuti pažnju na ovogodišnji Svjetski dan zdravlja.

Izvor: www.slobodnaevropa.org

www.medicina.ba

07.04.2010.